U predigri smo svibanjskih lokalnih izbora. Od 1990. godine volimo reći „nakon prvih demokratskih izbora“. No i oni imaju svoju pa čak i kutinsku jubilarnu prošlost. Uostalom treba čitati i baciti pogled na izborne rezultate s tablica objavljenih prije deset godina povjesničara Hrvoja Matkovića u monografiji o Kutini. Sve, osobito stranačke izbore prate i velike skupštine. Najveća u kutinskoj povijesti zbila se 21. siječnja 1923. godine, dakle prije 90 godina na kutinskom sajmištu, čitamo iz knjige Dražen Kovačević – Franko Mirošević: Nemiri i stranački život u Moslavini 1917. – 1923., a koja ovih dana izlazi iz tiska. Kutina je tog dana bila domaćin za oko 20.000 pristalica i simpatizera HRSS-a. Došli su iz Garešnice, Pakraca, Novske, Siska i Čazme, a na skupu bio je kutinski kraj, organizacije iz Gornje Vlahiničke, Selišta, Ludinice, Slatine, Gornje Jelenske, Popovače, Mikleuške, Donje Vlahiničke, Ludine, Okola, Potoka, Volodera, Krivaja, Gračenice, Ilove, Husaina, Repušnice, dakle cijela Moslavina, piše u Slobodnom domu jedan od prvaka stranke August Košutić.
Dragi posjetitelji web portala turizam-kutina.hr
Pozivamo Vas da nam pošaljete Vaše fotografije grada Kutine, ili fotografije sa zanimljivih manifestacija na području Moslavine. Najzanimljivije fotografije ćemo objaviti na našem portalu, fotografije možete slati na mail info@turizam-kutina.hr
Stanovništvo: 14.814, šire područje 24.597 Promet: autoput Zagreb - Lipovac, pruga Zagreb - Vinkovci Položaj: g.š. 45° 28' 54'', g.d. 16° 46' 58'', 98 - 149m n/m Klima: kontinentalna
Provjerite Kutinu i na službenim stranicama, Google Maps, Bing Maps, Karte.Hr i Wikipediji.
Ovdje možete preuzeti službeni plan grada.
Potražite nas
Moslavina je poznati vinogradarski kraj, a vinograde su na ovom području sadili Traćani, Iliri i Kelti. Rimsko doba, kada se Moslavina jače naseljava obilježava novi val sadnje loze, posebno za cara Claudia, pa se i danas vjeruje da je ime Moslavina inačica rimskog naziva Mons Claudius. Vina ovoga kraja poznata su u Beču i Zagrebu već sredinom 19. stoljeća. Razvoj suvremenog vinogradarstva obilježila je Hrvatska vinarska zadruga osnovana u Voloderu 1913. Vinarstvo Moslavine danas se temelji na privatnoj inicijativi mnoštva malih i nekoliko većih vinara.
Moslavina je domovina autohtonih vina Moslavac i Škrlet koji je ujedno najkvalitetniji i najtraženiji. Od ostalih sorti vina najpoznatiji su bijeli pinot, rizling (graševina) i od crnih frankovka.
Vinske ceste između Popovače i Kutine nude u brojnim kletima degustaciju i prodaju svojih vina u buteljama ili izravno iz bačve. Osim uživanja u vinima, ponosni vlasnici nude i zakusku od domaćih specijaliteta.
Kutina kao najveće mjesto vinorodne Moslavine od 2002. godine ima svoj Vinski dvor. Vinski dvor zamišljen je kao središnje i početno mjesto kutinske i moslavačke eno-gastronomske ponude. To je mjesto u kome se koncentriraju sve društvene aktivnosti u okolici vezane uz vino, od degustacija i predavanja do izložbe vina koje vodi Udruga vinogradara i voćara "Lujo Miklaužić" Kutina.
Posjet vinskim cestama Moslavine nudi poseban doživljaj i zasigurno će ostati u sjećanju svakome tko posjeti ovaj vinorodni kraj u zagrljaju Lonjskog polja i trsnog gorja.