Ova prekrasna crkva predstavlja najraskošniji objekt kasnobaroknog sakralnog umjetničkog nasljeđa u Moslavini. Najstariji zapis o gradnji Crkve je iz 1729. godine, a radovi na gradnji crkvene lađe trajali su 20 godina. Ono što čeka posjetitelja u njenoj unutrašnjosti jedan je od najljepših baroknih sakralnih interijera s bogatima štukaturama i freskama urešeni zidovi i stropovi, te raskošni drveni oltar koji dominira. Ova barokna Crkva je posjećena i u vrijeme značajnih koncerata ozbiljne glazbe, gdje se harmonično i vrlo akustično stapaju likovne i glazbene forme. 

Napomena: razgled Crkve izvan vremena sv. mise je moguć uz prethodnu najavu (kontaktirati Župni ured ili Turistički ured).

Mogućnosti:

- razgled crkve izvana i iznutra

- ulaz u Crkvu se ne naplaćuje

Zgrada škole stara je više od 200 godina, potječe iz vremena historicizma i u njoj je svoje prvo zaposlenje našao poznati hrvatski pisac za djecu Mato Lovrak, po kojem je škola kasnije i dobila ime.

U Crkvenoj ulici nalazi se jedinstvena cjelina od pet kuća tradicionalne drvene arhitekture. Tri trijema i dvije drvene prizemnice građene od hrastovih greda i planjki na način karakterističan za narodno graditeljstvo ovoga kraja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Najčešći nazivi za njih su trijem, čardak, hiža ili iža. Danas Grad Kutina i Turistička zajednica grada Kutine udružuju snage u očuvanju ambijenta kutinske povijesne jezgre, a sve kako bi se posjetitelji mogli upoznati sa svakodnevnim životom ljudi koji su nekada ovdje živjeli.

Potpunom obnovom postati će središnje mjesto kulturno - povijesne turističke ponude sa zvjezdarnicom i uporabnom etno-zbirkom.
Napomena:  razgled obnovljenog trijema iznutra je moguć uz prethodnu najavu (Muzej Moslavine,Turistički ured)

Mogućnosti:

§  razgled trijemova izvana i jednog trijema iznutra

§  razgled trijemova se ne naplaćuje

Smještena je u pseudostilskoj kući obitelji Ausch. Izuzetno vrijedan stalni postav galerije sačinjavaju značajna djela hrvatske umjetnosti.
Napomena: posjet Muzeju Moslavine i Galeriji je moguć uz prethodnu najavu (Muzej Moslavine).

Mogućnosti:

§  razgled Muzeja i Galerije iznutra i izvana

§  ulaz u Muzej i Galeriju naplaćuje se:

-          5 kn po osobi (učenici, studenti i umirovljenici)

-          10 kn po osobi (odrasli)

-          stručno vodstvo naplaćuje se 150 kn

Smješten je u podrumu Doma kulture, a otvoren je 2002. godine kao mjesto za različite aktivnosti vezane uz vino i kulturu vina. Poseban je i jedinstven u Hrvatskoj, a simbolizira Kutinu kao najveće mjesto vinorodne Moslavine. Dvorom upravlja Udruga vinogradara i voćara Moslavine "Lujo Miklaužić" Kutina, a glavne aktivnosti su vinske degustacije, promocije vina i kao najvažnija Izložba vina, koja se od 2002. godine krajem svibnja redovito održava u tom prostoru.

Napomena: posjet vinskom dvoru je moguć uz prethodnu najavu (Udruga Lujo MIklaužić Kutina).

Mogućnosti:

Dva arheološka nalazišta iz rimskog razdoblja (2.–5. st.): Ciglenice u Osekovu i Kutinska lipa u Kutini, smjestila su se uz trasu rimske ceste koja je svoje ishodište imala u Sisciji. U samoj Kutini otprilike je obilježeno mjesto gdje se u kasnom srednjem vijeku (15. i 16. st.) nalazila fortifikacija poznata kao "Aušovo", no postoje arheološki ostaci još dva slična objekta: Turski stol u šumi nedaleko bazena i Plovdin-grad na južnoj periferiji Kutine. I na širem području Kutine i Moslavačke gore nailazimo na takva mjesta – neistražena i bez ostataka arhitekture, ali jasno vidljiva u pejzažu. To su: Kutinec-grad (Vilenjak), Turski grad u Međuriću, Turčak na Gojlu, Stelovača (Šanac-gradina) u Moslavačkoj gori.

Arheološko nalazište Kutinska lipa u Kutini poznato je još s kraja 19. st., a aktualna arheološka istraživanja započela su 2004. g. Među pronađenim arheološkim materijalom ističu se ostaci elemenata vanjskog i unutrašnjeg uređenja rimskih kuća, te predmeta svakodnevne upotrebe. Nakon iskopavanja, na svjetlo dana su izašli ostaci temelja objekata, na osnovu kojih će se djelomično moći rekonstruirati povijest Kutine prije njenog prvog pisanog spomena (1256.)

Rimski kompleks Ciglenice u Osekovu nalazi se na samom rubu parka prirode Lonjsko polje, uz auto-cestu Zagreb-Lipovac. Predstavlja ostatke vile ili naselja. Arheološka iskopavanja su vršena u dva istražna bloka. U prvom su nađeni temelji jedne rimske kuće, a u drugom je djelomično istražen raster temelja drugog objekta sa ostacima hipokausta (svojevrsnog "centralnog grijanja"). Prema nađenom pokretnom arheološkom materijalu može se zaključiti da su žitelji ovoga mjesta imali visok standard stanovanja.

GARIĆ GRAD

Garić-grad je postojao od 12. stoljeća. Bio je središte stare garićke župe, a tijekom svog postojanja često je mijenjao vlasnike, među kojima su bili: Zagrebački biskupi, ban Pavao Pakrački I kraljica Barbara Celjska i plemić Ivan Hunjady (Sibinjanin Janko). Sredinom 16. st. u naletu Osmalija, Garić-grad je bio spaljen i prepušten propadanju – sve do početka 20. st. kada ga je otkrio i opisao Gjuro Szabo (začetnik konzervatorske službe u Hrvatskoj). Na Garić-gradu je nađen brojan i raznolik arheološki materijal (u stalnom postavu MMK). Vrlo su atraktivni i vrijedni ukrasni elementi kaljevih peći – pećnjaci, za koje se pretpostavlja da pripadaju razdoblju vladavine Žigmunda Luksemburškog.

GRADINA MARIĆ

Mikleuška, Gradina Marić – višeslojno pretpovijesno arheološko nalazište na kome se život odvijao od eneolitika (bakrenog doba) do mlađeg željeznog doba (3.–1. tisućljeće pr.n.e.– nadomak pisane povijesti). To je bilo naselje gradinskog (obrambenog) tipa, sa značajnim horizontom kasne vučedolske kulture osobito bogate keramičkim materijalom (koji se može vidjeti u stalnom postavu Muzeja Moslavine u Kutini). Nalazište je smješteno na visinskoj koti s koje se može vidjeti šire područje Moslavine. Kao i na drugim pretpovijesnim nalazištima, ni ovdje nema nadzemnih ostataka, jer su naselja bila zemuničkog tipa.

OSTALA NALAZIŠTA

Nadaleko Garić-grada nalaze se i ostaci Pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije. Osnovan je u 13. st. kada je (prema izvorima) i sagrađeni i prvi objekti. Tijekom naredna dva stoljeća samostan je stekao brojne posjede, a sagrađena je i nova crkva i samostanski sklop zaštićen zidinama i kulama. Propast Pavlinskog samostana također je vezana uz najezdu Osmanlija.

Moslavina-grad, kao značajno gospodarsko, upravno i crkveno središte, također postoji od 12. st. i uz njega se razvilo naselje i trgovište. Njegove arheološke ostatke imamo u okviru današnje Neuropsihijatrijske bolnice u Popovači. Tijekom svoga postojanja bio je sjedište znamenitih plemićkih porodica: Babonića, Čupora i Erdödy-ja.

Jelen-grad (Szarwasko) se nalazi u Moslavačkoj gori, nedaleko sela Gornje Jelenske i postoji od 13. st. Njegove ruševine izduženog tlocrta, uz garićke, najbolje su sačuvane od svih moslavačkih srednjovjekovnih lokaliteta. Tijekom svog postojanja bio je pod feudalnom upravom Moslavina-grada.

Košuta grad se nalazi sjeverozapadno od Jelen-grada. Vidljivi su ostaci središnjeg uzvišenja, sa sustavom bedema i opkopa, kao i dio zidina od klesanog kamena. Prvi puta se spominje u 14. st., a kao utvrda je najvjerojatnije štitio veće i značajnije naselje poznato kao Podgrađe ili Varalya u sklopu kojeg se nalazio i Franjevački samostan uznesenja Marijina. Prema povijesnim izvorima ovaj je samostan dao sagraditi Demetrije II Čupor Moslavački (dok je bio zagrebački biskup).

Bršljanovac (Bršljanac) se nalazi u Moslavačko gori, južno od ceste Podgarić-Novo Selo. Od 1256. do 1494. g. u povijesnim izvorima spominje se dosta često. Bio je to plemićki posjed na kome je postojao utvrđeni grad sa strateškom funkcijom. Tijekom 15. i u 16. st. bio je dodatno utvrđen i uključen u jedinstveni obrambeni sustav protiv Osmanlija, a stjecajem okolnost prvi je pao pod njihovu vlast. Nadzemni ostaci na ovom mjestu neznatni su, a istraživanja nisu vršena.

Izvor: Muzej Moslavine